Otocani.NET
Sve što trebate znati

Šta nas čeka u 2018. godini: Opstrukcije, ucjene i najprljavija kampanja do sada

Ako su politička dešavanja koja su obilježila 2017. godinu bila isuviše dinamična, ne postoji epitet kojim se može adekvatno opisati i najaviti ono što nas očekuje u godini pred nama. Godina koju smo ispratili je, ukazuju činjenice, bila samo zagrijavanje za ono što nam slijedi u 2018. godini.

Da nas novogodišnji praznici previše ne opuste, potrudit će se vladajuća garnitura u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS). Za 9. januar je zakazana proslava neustavnog praznika, takozvanog “dana RS-a”, kojeg će entitetski predsjednik Milorad Dodik iskoristiti za prezentaciju novoformirane privatne policijske jedinice te za prepričavanje svojih secesionističkih snova.

Parlamentarci će, još uvijek pod dojmovima “banjalučke parade”, zauzeti svoja mjesta kako bi pokušali završiti ono što nisu uspjeli u 2017. godini – usvojiti Budžet. Da državni parlamentarci ne budu usamljeni u prenošenju obaveza, potrudile su se njihove kolege iz oba doma Federalnog parlamenta, koje u januaru očekuje isti zadatak. Da se ne radi o formalnosti, potvrdili su nam neuspjeli pokušaji da se budžeti usvoje prije isteka stare godine. Od državnog budžeta su važnije bile “privatne obaveze” predsjedavajuće Zastupničkog doma Borjane Krišto (HDZ BiH), dok su njene stranačke kolege sa entitetskog nivoa odlučile da zbog “Herceg-Bosne” u nazivima preduzeća propuste posljednju sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u 2017. godini.

Evropski put

U međuvremenu bi trebali dobiti i odgovore na Upitnik. I to prevedene. Uredno ćemo ih upakovati i poslati u Brisel, a zauzvrat ćemo, nesumnjivo, dobiti značajan broj dodatnih pitanja i zahtjeva za pojašnjenja. To će otvoriti novi krug ucjena, opstruiranja, odugovlačenja…

O sudbini našeg evropskog puta će više od Upitnika reći izvještaj Evropske komisije o zapadnom Balkanu, koji bi trebao biti predstavljen 6. februara. U tom će izvještaju biti prezentirane aktivnosti koje za cilj imaju članstvo država iz regiona u Evropskoj uniji u periodu od 2019. do 2025. godine. Evropska unija će do 2025. godine, najavio je prije nekoliko mjeseci predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, imati više od 27 članica. Da li će BiH biti jedna od država koje će se naći u odabranoj “više od 27” skupini, ovisit će u mnogome o aktivnostima tokom 2018. godine. Za sada poprilično zaostajemo za komšijama. Crna Gora i Srbija, uprkos značajnom napretku BiH u posljednje dvije godine, prednjače na evropskom putu u odnosu na našu zemlju.

Ključni iskorak na tom putu je provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima koji se odnose na izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u BiH. Uprkos upozorenjima Vijeća za vanjske poslove Evropske unije da se “ne otežava provedba tih presuda”, HDZ BiH se svim silama trudi da obori vlastitu tezu o sebi kao nosiocu evropskih vrijednosti. Izmjene Izbornog zakona BiH zbog suprostavljenih pogleda definitivno će obilježiti 2018. godinu. Njen početak će vjerovatno donijeti i kraj za dva prijedloga koja su trenutno u parlamentarnoj proceduri, a krajnji rok za rješavanje tog pitanja je april.

Izborni zakon važan je zbog evropskog puta BiH, ali i izbora koji će se održati u oktobru, što je ujedno i najvažniji politički događaj koji će usloviti sva ostala dešavanja u našoj zemlji. Postojeći Izborni zakon u pitanje dovodi provedbu rezultata tih izbora, a nema tog escajga koji vidovitoj Aziri može reći šta će se dogoditi nakon oktobra ukoliko se izborno zakonodavstvo ne izmijeni.

Proveli se rezultati izbora ili ne, sve aktivnosti političkih aktera bit će podređene predizbornoj kampanji. Ona zvanično počinje u septembru, a nezvanično je počela još prije više od godinu dana. Što se više budemo približavali oktobru, kampanja će postajati sve žešća i prljavija. Rekordan broj stranaka, blokova, pokreta, koalicija i kandidata potrudit će se da 2018. godina ostane upamćena po najprljavijoj kampanji do sada, lišenoj bilo kakvih etičkih ograničenja.

Ograničenja neće biti čak ni kada su interesi građana u pitanju. Sve ono što bi moglo doprinijeti kvalitetu njihovog života, ali i popularnosti stranaka koje bi stajale iza realizacije toga, bit će opstruirano. Iza opstrukcija neće stajati samo oni koji bi u oktobru htjeli promijeniti svoj status iz opozicije u poziciju, već i oni koji su danas pozicija, a u javnosti se predstavljaju kao opozicija.

Novi/stari državni tužilac

Pogrešno bi bilo propustiti u kontekstu političkih dešavanja u BiH tokom 2018. godine spomenuti izbor glavnog tužitelja Tužilaštva BiH i njegovih zamjenika. Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), koja bi trebala uslijediti u prvim mjesecima godine, bit će više pitanje politike nego prava. U prilog toj tezi ide i unaprijed određena nacionalna pripadnost novog/starog glavnog tužitelja, koji bi, tvrde upućeni u dešavanja na adresi Kraljice Jelene 88, trebao biti Hrvat. Svjesni su toga i potencijalni kandidati pa konkursom dominiraju oni hrvatske nacionalnosti.

Bez obzira za koga se odluče članovi VSTV-a i njihovi politički mentori, malo je vjerovatno da će godinu obilježiti velike optužnice i sudski procesi protiv “krupnijih riba”. Umjesto toga, imat ćemo nove procese zasnovane na rezanom duhanu, falsificiranim novčanicama ili ilegalnim prelascima granice te “iscjepkane” optužnice za rate zločine. Mail adresa glasnogovornika Tužilaštva BiH Borisa Grubešića će se ponovo užariti u posljednjem mjesecu, kada tužioci budu hvatali posljednje slamke spasa za zadovoljavanje godišnjih normi.

/Faktor.ba

Ostavi komentar!

Povezano