Otocani.NET
Sve što trebate znati

Politička 2017. godina: Bavili su se svim i svačim, a najmanje životnim problemima građana

Političari su i prošle godine većinu vremena posvetili temama koje nikako ne mogu utjecati na poboljšanje životnog standarda građana, odnosno skidanja BiH s liste najbjednijih zemalja Evrope.

Na samom početku 2017. godine već je bilo jasno kako će BiH još u januaru ući u novu političku krizu zbog odluke vlasti iz bh. entiteta RS o proslavi 9. januara kao Dana RS-a.

U Banjoj Luci su 9. januara 2017. godine postrojeni pripadnici Trećeg puka Oružanih snaga BiH na ceremoniji obilježavanja neustavnog praznika po naređenju člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. Ovakav potez izazvao je oštre reakcije bošnjačkih političara, ali i međunarodne zajednice.

Na kraju se ispostavilo kako je saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga BiH u Banjoj Luci dao i zamjenik ministrice odbrane BiH Sead Jusić, zbog čega je predsjednik SBB-a (čiji je kadar bio Jusić) Fahrudin Radončić zatražio njegovu smjenu. Parlamentarna skupština BiH nije podržala prijedlog SBB-a za razrješenje zamjenika ministrice odbrane BiH koji se i danas nalazi na toj funkciji.

Kompletnu 2017. godinu obilježila su stalna prepucavanja između SDA i SBB-a. Uprkos medijskom ratu, ove političke stranke i dalje su ostale u koaliciji na državnom i federalnom nivou te se može zaključiti kako ministri iz reda SDA i SBB-a dobro sarađuju. Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić najavio je da će njegovi ministri do Božića podnijeti ostavke predsjedniku FBiH što se nije desilo.

Stanovnici BiH prošle godine su strahovali i od nemogućnosti vađenja pasoša zbog čestog poništavanja tendera o nabavki pasoških knjižica. Problem u vezi s nabavkom pasoša nije ni do danas riješen, a to je bio ujedno i jedan od razloga zbog kojih je zamjenik ministra civilnih poslova BiH Vojin Mijatović podnio ostavku.

Sankcije Miloradu Dodiku i odlazak Željke Cvijanović na Trumpovu inauguraciju

U januaru 2017. godine iz kabineta predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika saopćeno je da on nije dobio vizu za putovanje u Sjedinjene Američke Države (SAD), zbog čega neće moći prisustvovati inauguraciji Donalda Trumpa.

Ubrzo nakon toga, ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack saopćila je da su predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku sankcije uvedene zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organiziranja referenduma.

Kao rezultat sankcija, svaki dio imovine ili Dodikov interes za imovinu koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a ili koja se nalazi unutar SAD-a, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD-a koje uključuju Dodika. Dodik je tokom cijele godine najavljivao da će mu američka administracija ukinuti sankcije, ali do toga nije došlo.

Na inauguraciju američkog predsjednika pravo iz Banje Luke otišle su predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović i supruga predsjednika RS Snježana Dodik. Tih dana Cvijanović se trudila da stanovnicima BiH dokaže kako je jedna od rijetkih osoba iz političkog života Jugoistočne Evrope koja je dobila specijalnu pozivnicu na inauguraciju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Na kraju se ispostavilo da je pozivnica koju je premijerka RS-a predstavila kao zvaničnu ulaznicu na svečanu inauguraciju prodavana u Sjedinjenim Američkim Državama za 300 dolara. Pored toga, američki Cable News Network (CNN) objavio je gigapiksel fotografiju s inauguracije Donalda Trumpa, na kojoj se vidi da se premijerka entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović nalazi u dijelu predviđenom za obične posjetioce.

Prošlu godinu obilježili su i česti sastanci političkih lidera vladajućih političkih stranaka koji su svaki put konstatovali da u BiH ne postoji parlamentarna većina i da se ona formira od tačke do tačke dnevnog reda sjednica Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta FBiH. Evidentno je bilo i političko približavanje predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji su se tokom 2017. godine sastali nekoliko puta.

SNSD i HDZ su čak najavljivali da će u parlamentarnu proceduru uputiti zakon o Ustavnom sudu BiH kojim će se ukinuti strane sudije, ali to toga nije došlo. Čović je Dodiku obećao da će štiti interese Srba u institucijama BiH, što je izazvalo negodovanje Saveza za promjene koji zajedno s HDZ-om, SBB-om i SDA čini vlast na državnom nivou.

Političari ujedinjeni u napadu na OSA-u BiH

Čović i Dodik zajedno s Fahrudinom Radončićem nekoliko puta su se u 2017. godini obrušili na Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH nazivajući je, između ostalog, neprijateljskom organizacijom, agencijom koja vodi paralelan sistem i koja radi u interesu jednog bračnog para. Svaki put pokazalo se kako takve optužbe nemaju nikakvo utemeljenje u operativnom radu agencije koja je jedna od najorganizovanijih i najprofesionalnijih agencija za provedbu zakona u našoj zemlji. Nadležna tijela su nekoliko puta utvrdila kako OSA i njen direktor Osman Mehmedagić obavljaju svoje aktivnosti isključivo u skladu sa Zakonom o OSA-i.

Brojni domaći političari u proteklih 12 mjeseci saslušani su u Tužilaštvu BiH zbog sprovođenja referenduma o Danu RS-a. Samo neki od njih su Željka Cvijanović, Mladen Ivanić, Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Milorad Dodik. Tužilaštvo BiH prvo je iz optužnice izbacilo imena predsjednice Vlade RS-a, predsjednika manjeg bh. entiteta i predsjednika NSRS-a da bi u konačnici sudija za prethodno saslušanje odbio optužnicu Tužilaštva BiH, kojom su optuženi Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković zbog krivičnog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se privremeno obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske.

U 2017. godini dogodio se i incident u Srebrenici tokom kojeg je napadnut ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović. Naime, Povjereništvo SDA za Srebrenicu trebalo je u januaru održati prvi sastanak nakon uvođenja, ali je grupa Srebreničana upala u Islamski centar, gdje se sastanak održavao, te su naredili predsjedniku komisije i zamjeniku predsjednika SDA Adilu Osmanoviću da izađe. Osmanović je otvoreno kritikovao i rukovodstvo stranke, a za predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kazao je da u slučaju incidenta u Srebrenici nije bio u punom kapacitetu lider i da je svojim zaključcima srozao dignitet SDA.

Prošle godine Općinski sud u Zenici osudio je potpredsjednicu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Vesnu Švancer na uvjetnu kaznu u trajanju od šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela prevare. Švancer se i danas nalazi na poziciji potpredsjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Pored toga, Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je istragu protiv predsjedavajuće Doma naroda Parlamenta FBiH Lidije Bradare o nelegalnom zapošljavanju savjetnika na osnovu priče Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Naime, novinari su utvrdili da je Bradara na prijedlog šefa Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda Osmana Ćatića (SDA) imenovala Semira Hajduka za savjetnika uprkos tome što Hajduk nije imao nijedan dan radnog staža.

Zanimljiva je informacija da su Ćatić i Hajduk iz Konjica te da se Ćatić pravdao da je Hajduka predložio zbog iskustva koje je stekao radeći u pravosuđu (međutim, prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, on nije imao ni dana radnog iskustva).

Drugi slučaj je zapošljavanje Šimuna Hercega s jednom godinom radnog iskustva. Herceg je na mjesto savjetnika došao s jednogodišnjim radnim iskustvom pripravnika u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Njegov stric je Nevenko Herceg, član HDZ-a i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Bez dovoljnog radnog iskustva zaposleni su i Slaven Zeljko (11 mjeseci radnog iskustva), Goran Božić (1 godina radnog iskustva) i Stjepan Dujo (1 godina radnog iskustva).

Izazivanje sukoba između Armenije i Azerbejdžana

Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amir Zukić, koji je proveo više mjeseci u pritvoru, došao je na septembarsku sjednicu entitetskog organa zakonodavne vlasti. Zukić je u pritvoru KPZ-a Zenica proveo pet mjeseci, a uhapšen je 17. februara prošle godine u okviru akcije “Bosna” zbog nezakonitog zapošljavanja.

Zastupnička grupa socijalista u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, čija članica je i bh. zastupnica Milica Marković, zatražila je 2017. godine da se sprovede nezavisna istraga o korupciji u koju bi bila uključena i Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO). Ovakav potez uslijedio je nakon optužbi Armenije da je Marković pristrasnim izvještajem u korist Azerbejdžana izazvala, između ostalog, i vojnu akciju te zemlje na Nagorno Karabah.

Armeni smatraju da je Milica Marković ignorisala stavove svih strana tokom monitoringa te ističu kako opravdano sumnjaju da iza toga stoji aranžman sličan kao u slučaju italijanskog parlamentarca za kojeg je utvrđeno da je neposredno pred završetak procesa u kojem je donesena slična rezolucija u korist Azerbejdžana na svoj žiroračunu u banci dobio neobjašnjivu uplatu od 2,4 milona eura.

Iako je Vlada FBiH u februaru najavila nove izmjene Zakona o radu FBiH u smislu uvođenja zabrane zapošljavanja bez konkursa u državnom sektoru, ovaj prijedlog nikada nije usvojen, odnosno Parlament FBiH nikada se nije očitovao o njemu.

Godinu 2017. obilježilo je i istupanje tri zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz Kluba SDA. Riječ je o Sadiku Ahmetoviću, Senadu Šepiću i Salki Sokolovići koji su u međuvremenu osnovali Nezavisni blok.

Teška ekonomska situacija u zemlji nije spriječila parlamentarce u FBiH da sebi izglasaju povećanja naknada za odvojeni život i to za 200 KM. Ovim potezom poslana je jasna poruka da se vlasti ne planiraju solidarisati s građanima BiH i podnijeti teret “bolnih reformi”. Administrativna komisija Doma naroda Parlamenta FBiH donijela je odluku kojom je delegatima povećana naknada za 200 KM po osnovu troškova za odvojeni život.

Jedan od najznačajnijih momenata 2017. godine bio je pokušaj pokretanja revizije presude protiv Srbije po tužbi BiH za genocid. Na savjetovanju u Vijećnici u Sarajevu član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio je i dobio podršku da se pokrene proces revizije presude Međunarodnog suda u Hagu protiv Srbije. Javnost u BiH mjesecima je uvjeravana kako je Sakib Softić ovlašteni agent za zastupanje BiH pred Međunarodnim sudom pravde, što se na kraju pokazalo netačnim.

Naime, Izetbegović je tek nakon odbijanja zahtjeva saopćio javnosti da je bio upoznat o sadržaju pisma Međunarodnog suda pravde iz maja 2016. u kojem je jasno poručeno kako Sakib Softić nije agent BiH pred tim sudom i da bi u slučaju pokretanja revizije presude protiv Srbije bilo neophodno donijeti novu odluku.

Usvojene izmjene koje predviđaju povećanje cijena goriva

Vlasti u BiH su tokom 2017. godine uspjele usvojiti odluku o pristupanju BiH Transportnoj zajednici. Prvobitno BiH nije potpisala taj sporazum zbog nepostojanja unutardržavnog dogovora, odnosno zbog protivljenja Republike Srpske. Pristupom Transportnoj zajednici, BiH su odobrena novčana sredstva u iznosu od skoro pola milijarde maraka za nekoliko infrastrukturnih projekata.

Ova sredstva, kao i sredstva iz druge tranše kredita MMF-a, uvjetovana su usvajanjem seta zakona o akcizama koji se u parlamentarnoj proceduri nalazio čak pet puta. Državni parlamentarci su na maratonskoj sjednici krajem godine uspjeli usvojiti set zakona o kojim je predviđeno povećanje cijena goriva, a koji su podržali zastupnici SDA, SBB-a, SNSD-a, HDZ-a i HDZ-a 1990.

Dobar dio vremena državni parlamentarci posvetili su raspravama o izgradnji Pelješkog mosta. Žrtva političke neozbiljnosti aktuelnog saziva vlasti na državnom nivou postale su i institucije Evropske unije kojim su bh. političari u samo nekoliko dana poslali šest dijametralnih stavova o izgradnji Pelješkog mosta. Jedni su pisali da se BiH protivi izgradnji, a drugi da se ne protivi izvođenju radova na izgradnji Pelješkog mosta. Sve je rezultiralo usvajanjem Deklaracije o izgradnji Pelješkog mosta u Zastupničkom domu PSBiH, kojom je od Hrvatske zatraženo da obustavi izgradnju.

Mjesecima je javnost potresala i priča o odluci Ministarstva civilnih poslova BiH da dodijeli 100 hiljada KM nevjesti Borjane Krišto, odnosno njenom Udruženju “Hrvatska žena Livno”. Ovo je ujedno bio razlog zbog kojeg je Borjana Krišto uz psovke i vrijeđanje kamenovana ispred porodične kuće u Livnu. Tihana Krželj, koja je udata za jedinog Borjaninog brata, na kraju je vratila novac državnim institucijama.

Inače, nijedan istražni organ u Bosni i Hercegovini nije pokrenuo postupak provjere zakonitosti dodjele sredstva iz grantova Vijeća ministara BiH snahi zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto.

Cijelu 2017. godinu obilježila je i priča o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Klub delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je u ime Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je usvojen u Domu naroda PSBiH. Zastupnički dom PSBiH još uvijek se nije izjasnio o ovom prijedlogu s obzirom na to da je sjednica prekinuta prije glasanja. Parlamentarci su podržali hitnu proceduru razmatranja prijedloga izmjena i dopuna ovog zakona uz poruku kako je riječ o zakonu koji se hitno mora oboriti u najvišem državnom organu zakonodavne vlasti. U međuvremenu, Klub zastupnika SDA u Zastupničkom domu PSBiH uputio je u proceduru novi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji se znatno razlikuje od HDZ-ovog. U isto vrijeme u Parlament FBiH opozicione stranke, odnosno Socijaldemokratska partija (SDP) BiH i Demokratska fronta (DF), uputile su Prijedlog zakona o izbornim jednicima kao odgovor na Čovićev prijedlog.

Prošlu godinu svakako su obilježila i pisma visokih funkcionera SDA predsjedniku stranke Bakiru Izetbegoviću. Riječ je o korespondenciji u kojoj su iznesene žestoke optužbe na račun najviših funkcionera iz SDA i to za kriminal, korupciju i nepotizam. Ilegalno zapošljavanje, sumnjiva kupovina nekretnina, zloupotreba položaja, omogućavanje šverca i trgovina utjecajem samo su neke od teških optužbi koje su u pismima upućenim Izetbegoviću iznijeli funkcioneri SDA jedni o drugima.

Predstavljanje BiH kao “legla radikalizma”

Imidž Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu tokom 2017. godine dodatno je narušen zbog tendencioznih izjava o navodnom radikalizmu u BiH. Uprkos tome što muslimani iz BiH važe za najliberalnije muslimane svijeta, sve veći broj evropskih zvaničnika tokom 2017. godine trudio se predstaviti našu zemlju leglom islamskog radikalizma. U tome je prednjačila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, a pridružili su joj se i austrijski kancelar Sebastian Kurtz te predsjednik Češke Miloš Zeman.

Zakonodavni organi vlasti 2017. godine ne mogu se pohvaliti posebno efektivnim radom s obzirom na to da je usvojen mali broj zakona. Ono što je karakterisalo proteklu godinu svakako je bilo često odgađanje sjednica organa zakonodavne vlasti, a prije svega Parlamenta FBiH. Nekoliko puta odgođena je i sjednica Parlamentarne skupštine BiH zbog revizije presude protiv Srbije, izjava Bakira Izetbegovića o Kosovu i izricanja presude u predmetu “Prilić i ostali”.

Žalbeno vijeće Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju na čelu sa sudijom Carmelom Agiusom potvrdilo je 29. novembra da je Hrvatska učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini i da je udruženi zločinački poduhvat (UZP) uključivao dominaciju Hrvata u Herceg-Bosni te da je on bio zajednički cilj čelništva Herceg-Bosne i Republike Hrvatske.

Političari iz reda hrvatskog naroda žestoko su reagovali na presudu Haškog tribunala prijeteći čak i blokadom evropskog puta BiH. Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn kazao je kako prijetnje blokadom EU puta “nisu evropske vrijednosti”.

Vlasti u BiH ne mogu se pohvaliti ni radom na infrastrukturnim projektima s obzirom na to da u našoj zemlji u toku 2017. godine nije napravljen ni metar autoputa.

Izjava člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o tome kako se nada da će BiH priznati nezavisnost Kosova izazvala je veće turbulencije u regiji nego ozbiljnija majska izjava tadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića kako sanja da bh. entitet RS i Republika Srbija postanu jedno.

Nikome još uvijek nije jasno čime je to tačno Izetbegović naljutio vlast Aleksandra Vučića i šta konkretno susjedna i prijateljska zemlja traži od BiH. Naime, BiH u proteklom periodu nije poduzimala nikakve aktivnosti koje se odnose na priznavanje Kosova i izvjesno je da neće poduzimati ni u skorijoj budućnosti s obzirom na ustavnu strukturu zemlje prema kojoj se odluke donose uz saglasnost pripadnika svih konstitutivnih naroda u BiH.

Uprkos komplikovanom sistemu, usaglašeni skoro svi odgovori na Upitnik EK

Tema priznavanja Kosova nametnula se i na sastanku članova Predsjedništva BiH s Vučićem u Beogradu. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović demantovao je u toku zajedničke konferencije za medije s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem navode koje je nekoliko minuta prije iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Izetbegović se obratio javnosti nakon što je Vučić kazao da mu je Čović jasno poručio kako je stav Predsjedništva BiH da slijedi politiku Srbije u vezi s priznavanjem Kosova.

On je rekao da će se stavovi BiH donositi u Sarajevu i da će ih donositi članovi Predsjedništva BiH, odnosno da se vanjska politika naše zemlje neće kreirati u Beogradu. Istakao je da će itekako biti uzeti u obzir stavovi susjednih zemalja, jer živimo sa Srbijom i Hrvatskom”.

Sami kraj godine obilježile su pozitivne vijesti koje se odnose na pripremu odgovora na Upitnik Evropske komisije. Kolegij za evropske integracije uspio je krajem decembra usaglasiti većinu odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je nakon sjednice kolegija, kojoj su prisustvovali i entitetski premijeri, da je razmatrano tri posto spornih pitanja, odnosno blizu 80 pitanja, te da je većina njih usaglašena. Kako kaže, samo sedam pitanja ostalo je za dodatno usaglašavanje u narednim danima.

Vijeće ministara BiH odbacilo je optužbe da oni snose odgovornost za spor tok procesa odgovaranja na Upitnik Evropske komisije. Činjenica je da su susjedne države mnogo brže od BiH odgovorile na Upitnik EK, ali je isto tako činjenica i da je odgovore na pitanja u susjednim državama pripremao samo jedan nivo vlasti.

U slučaju BiH u proces odgovaranja bilo je uključeno 13 nivoa vlasti. Pored toga, entitet RS šest mjeseci je odbijao dostaviti odgovore.

/klix.ba

Ostavi komentar!

Povezano